Projekat : Kako da Srbija iza?e iz krize ?
RADNA VERZIJA
Zbog ?injenice da je u Srbiji uspostavljen takav ekonomski sistem, koji Srbiju i narod vu?e u sve dublje propadanje, Privrednici Srbije su napisali ovaj projekat, koji nudi rešenje kako da Srbija iza?e iz sadašnje krize.
Odnosno kako da: postakne razvoj doma?e proizvodnje, zaustavi dalje propadanje postoje?ih preduze?e, napravi sistem koji ?e dovoditi strane investitore, uvede red u pla?anje poreza i doprinosa, smanji broj zaposlenih u državnim organima i javnim preduze?ima i svede na meru koju može izdržavati doma?a privreda a pove?a broj zaposlenih u proizvodnom sektoru itd.
Svesni da Valda R. Srbije verovatno ne?e prihvatiti ovaj projekat, jer je on protiv interesa vlasnika krupnog kapitala, pojedinih vladinih službenika i narodnih poslanika koji imaju svoje preduze?e koje se bavi uvozom, mi smo ovaj projekat napisali sa namerom da ?itaoce podstaknemo na razmišljanje i pokažemo da postoji rešenje za ove naše probleme.
Dijagnoza !
Da bi pacijentu ( koji je na umoru ) dali pravi lek, potrebno je prvo dati pravu dijagnozu, tako ?e mo i mi, prvo ?e mo navesti uzroke zbog kojih Srbija ve? 20 godina propada ( mi te uzroke zovemo, greške Vlade R. Srbije ) a potom propisati lek, odnosno ponuditi projekte koji rešavaju ovaj problem.
Prva greška Vlade R. Srbije
je u zakonu o porezima, zakon je omogu?io da: pojedinci ne pla?aju poreze, privrednici da beže u zonu sive ekonomije, zakonsku korumpciju i kriminal i stvorio nesigurnost kod isplate plata budžetskih korisnika i penzija.
Poreski sistem treba urediti tako da bude: pošten, pravi?an, sveobuhvatan odnosno da ga svi pla?aju bez izuzetka, i da ima razvojnu ulogu u podsticanju doma?e proizvodnje.
Na primer:
Primer br 1. Nije logi?no i pravedno, da zakon dozvoljava da vlasnik Delta banke, proda Delta banku banci Inteza za 277.500.000 eura ( dvesta sedamdeset sedam miliona i pesto hiljada eura ), da državi Srbiji ne plati ni jedan dinar poreza po osnovu prometa-prodaje banke, a kad obi?an gra?anin proda stari auto za 100 eura, mora da plati porez po osnovu prometa.
Primer br 2. Vlada R. Srbije, mimo logike, donela je zakon da poreski obveznici koji imaju promet ispod 4.000.000 dinara na godišnjem nivou, da ne pla?aju PDV porez. Ovakvim rešenjem, vlada je stavila ove privrednike u povlašten položaj, jer je njihov proizvod-usluga na tržištu jeftinija za iznos poreza, a to je prouzrokovalo da privrednici ( koji pla?aju PDV porez ) beže u sveru gde se ne pla?a PDV porez i u sveru sive ekonomije.
Druga i klju?na greška vlade R. Srbije što je ugasila doma?u proizvodnju, ubila svaku ideju-razmišljanje kod doma?eg privrednika da bi i on mogao nešto proizvoditi u Srbiji, odnosno što je stvorila takav sistem da se u Srbiji ne isplati ništa proizvoditi.
Tre?a greška Vlade R. Srbije u pogrešno uspostavljenom sistemu koji reguliše pla?anje, bolje re?eno ne pla?anje. Nešto malo reda kod pla?anja, vlada je uvela kod pla?anja obaveza prema državi i to poštuju mali privrednici, jer se mali privrednici boje zakona i vlasti zbog prinudne naplate, dok pojedine velike firme ne pla?aju svoje obaveze prema državi, jer prinudna naplata prema njima se ne primenjuje, a obavezu pla?anja države prema privrednicima i pla?anje privrednika izme?u sebe dovela je do dobrovoljnosti.
?etvrta greška Vlade R. Srbije je u tome što nije donela zakona o maksimalnom broju zaposlenih lica u državnim službama i javnim preduze?ima, nepostojanje pomenutog zakona, dovelo je do situacije da svi žele da se zaposle u državnu služu i javna preduze?a, ne razmišljaju?i da li to može da izdrži doma?a privreda.
Ne?emo više nabrajati greške Vlade R. Srbije, grešaka ima mnogo, mi ?e mo pre?i na prestavljanje ovog projekta!
Naš predlog:
Predlažemo Vladi R. Srbije da uradi slede?e:
- DA REFORMIŠE PORESKI SISTE, TAKO DA PORZ I PDV POREZ SVI PLA?AJU.
- DA SE POKRENE DOMA?A PROIZVODNJA, bez doma?e proizvodnje nema novog zapošljavanja, ve?ih plata i penzija, stabilnog budžete, odnosno bez doma?e proizvodnje nema izlaska iz krize.
- DA DONESE ZAKONE I UREDBE, KOJI ?E ODMAH OBEZBEDITI GRA?EVINSKOJ OPERATIVI NOVE POSLOVE.
- DA UVEDE RED I DISCIPLINU KOD PLA?ANJA.
- DA POPRAVI ZAKON O STE?AJU.
- DA SMANJI DRŽAVNU ADMINISTRACIJU.
- DA UNAPREDI UPRAVLJANJE JAVNIM PREDUZE?IMA.
- DA UVEDE REDA, U PLA?ANJE DOPRINOSA ZA PIO I ZDRASTVENO OSIGURANJE.
- DA UNAPREI ŠKOLSTVO, DA ONO BUDE U SLUŽBI PRIVREDE I DA IZGRADI SISTEM KOJI ?E U?ENICIMA I STUDENTI DAVATI VIŠE ZNANJA.
- DA UNAPREDI PROGRAM SOCIJALNE ZAŠTITE.
Predlažemo slede?e:
KAKO UVESTI RED U
PLA?ANJE POREZA, A DA POREZ BUDE U FUNKCIJI RAZVOJA ?
1.1. Obavezno pla?anje poreza prilikom prodaje preduze?a-kompanija
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da donese zakon, kojim ?e obavezati preduze?a-kompanije koje rade u Srbiji, da su obavezni da plate porez državi Srbiji.
Obrazloženje predloga!
Siguran sam da država Srbija ne?e imati novca za penzije i plate budžetskih korisnika, ukoliko ne promenimo zakon o porezu, koji omogu?ava vlasnicima krupnog kapitala da ne pla?aju porez državi Srbiji, kao što pokazuje prikazan primer, gde vlasnik Delta banke proda Delta banku za 277.500.000 eura ( dvesta sedamdeset sedam miliona i pesto hiljada eura ) a državi Srbiji ne plati ni jedan dinar poreza.Od poreza , koji se skupi od obi?nih gra?ana, prilikom prodaje starog automobila za 100 eura, ne?e se mo?i dobro živeti.
1.2. Obavezno pla?anje PDV poreza !
Da donese zakon, koji ?e obavezati da svi ( bez izuzetka ) pla?aju PDV porez, a to zna?i da PDV porez moraju da pla?aju i : lekari, advokati, frizeri, taksisti, peva?i, glumci, slikari itd.
Ovaj zakon treba da ide toliko daleko, da se PDV porez mora platiti i na medicinska pomagala ( na primer na invalidska kolica ), stim što bi nadležno ministarstvo u svom budžetu imalo srestva za povra?aj PDV-a ugroženim osobama.
Uvesti zakonsku obavezu, da su gra?evinski inspektori, komisije za tehni?ki pregled objekata, razne državne službe, obavezne da sara?uju i pomažu poreskoj policiji u kontroli da li je pla?en PDV porez. I?i do takvih detalja, da se omogu?i gra?anima Srbije da mogu poslati video klip poreskoj upravi, a koji dokazuje da je neki peva? pevao na nekoj zabavi, sa ciljem da poreska policija može proveriti, da li je za tu uslugu peva? platio PDV porez.
Vidi projekat:
Vidi projekat ?Utaju PDV porez koju omogu?ava zakon o planiranju i izgradnji ? koji pokazuje, kolika je utaja poreza i koji nudi rešenje ovog problema. Ovaj projekat možete na?i na sajtu: http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/171-utaja-pdv-poreza-koju-omoguava-zakon-o-planiranju-i-izgradnji.html i
Vidi projekat ?Kako zaustavit plja?ku malih privrednika od strane SOKOJ-a ? koji pokazuje, kolika je utaja poreza i koji nudi rešenje ovog problema. Ovaj projekat možete na?i na sajtu: http://www.privrednicisrbije.rs/aktuelno/198-kako-zaustavit-pljaku-malih-privrednika-od-strane-sokoj-a.html
Obrazloženje predloga!
Ne sme biti ni jedan izuzetak, jer ako ga imamo, mi onda sve to deformišemo i do?emo do današnje situacije, kada se vrši utaja PDV-a poreza u iznosu od više stotina miliona eura.
Porez na imovinu
Da donese zakon, koji ?e imati razvojnu funkciju u oporezovanju imovine, a to zna?i oporezovati realnu vrednost imovine i tu uklju?iti i imovinu preduze?a, tako da se vlasnika robne ku?e ili fabrike, ( kaoja je prazna i ne radi ) primora da je stavi u funkciju ili da je proda. Realno oporezivanje zna?i, da ako neki plac, stan, zemljište ili druga nekretnina vredi 100.000 eura, da na taj iznos pla?a porez.
Zakonom obavezati vlasnika nekretnine, da prilikom prijave poreza, vlasnik sam navede vrednost svake pojedina?ne nekretnine izražena u eurima, poreska policija može a nemora da uvaži taj podatak ali ne sme obra?unavati ve?u od tržišne. U slu?aju kad do?e do prometa nekretnine, a njena realizovana vrednost je ve?a nego što je vlasnik procenuo, vlasnik je obavezan da plati porez na ekstra profit i porez koji je utajio proteklih godina.
Objekti koje vlasnici ne koriste, ( ovde mislim na nezavršene objekte, prazne placeve, prazne robne ku?e, prazne fabrike itd ) porez se obra?unava tako što se izra?unati porez za tržišnu vrednost nekretnine pomnoži sa 3 ( tri ), a to zna?i da ?e porez biti 3 puta ve?i za one koji objekte ne koriste.
Obrazloženje predloga!
Ovakvo rešenje potrebno je, da bi se spre?ila opstrukcija vlasnika nekretnine, spre?ilo zaustavljanje razvoja i nezasluženog boga?enja pojedinaca.
Primer 1: Ako su vlasnici zemljišta u Kragujevcu, tražili 4000 eura po aru od Fijatovih komponetaša, naka pla?aju sada porez na njihovu procenu da zemljište vredi 4.000 eura.
Primer 2. Ako su vlasnici zemljišta, uz autoput blizinu Beograda, prodavali jedan hektar zemlje za 200.000 do 1.000.000 eura po hektaru, a za to isto zemljište pla?ali državi porez u iznosu od 4.000 dinara ( odnosno 4 eura ) godišnje, a zemljište 500 metara dalje od pomenutog, koje nema asvaltni put, na tržištu košta 10.000 eura po hektaru. Nisu ovi vlasnici zemlje, koji su uzeli 200.000 do 1.000.000 eura po hektaru, zaslužni što je autoput ili put prošao pored njihove njive, niti su oni finansirali izgradnju tog puta, pa da mogu uzmu toliki novac od naroda.
1.4. Porez na zaradu ( Kanadski sistem )
Da donese zakon, gde ?e porez na zarade biti u službi razvoja proizvodnje po Kanadskom modelu, a to zna?i : da gra?ani ?ija je zarada ve?a od 150.000 eura na godišnjem nivou, za iznos preko propisanih 150.000 eura pla?aju porez u iznosu od 100%.
Onaj gra?anin, koji je zaradio preko 150.000 eura a novac uložio u proizvodnju, oslobodit ?e se pla?anja poreza za iznos preko 150.000 u iznosu od 90%.
Primer: Grag?anin zaradi 300.000 eura godišnje: prvih 150.000 eura oporezovano je po progresivnoj stopi oporezivanja a drugih 150.000 eura, ukoliko ne uloži u proizvodnju, oporezuje po stopi od 100%.
( Na primer: zarada do 20.000 eura jedna stopa, od 20.000 do 50.000 druga stopa, od 50.000 do 100.000 tre?a stopa, od 100,000 do 150.000 ?etvrta stopa oporezivanja a preostalih 150 000 eura oporezuje se sa 100%, to zna?i da mu država uzima sve, ali ako uloži 150.000 eura u proizvodnju, država ga osloba?a pla?anja poreza u iznosu od 90%. od ovih drugih 150.000 eura)
KAKO POKRENUT DOMA?U PROIZVODNJU ?
Glavni uzrok propadanja Srbije leži u pogrešnoj ekonomskoj politici, koja je uništila doma?u proizvodnju, a klju? za izvla?enje Srbije iz sadašnjie krize, nalazi se u izgradnji sistema koji ?e omogu?iti pokretanje doma?e privrednje.
Zašto nema interesa, kod naših privrednika, da nešto proizvode ?
Nema doma?e proizvodnje, zato što je Vlada R. Srbije prodala tržište Srbije stranim kompanijama i uvoznicima, i ne postoji želja ni plan da se sadašnje stanje u proizvodnji promeni.
Da bi se pokrenula doma? potrebno je uraditi slede?e:
- Vezati uvoz robe za izvoz, realizovati projekat ,, Kako pokrenuti proizvodnju ??,
- Nuditi ideje šta proizvoditi, realizovati projekat ,,Srpska agencija za posticanje proizvodnje SAPP ?? ,
- Osnovati državnu agenciju ,,Agencija-fond za sufinansiranje proizvodnje po orta?kom principu?? ,
- Napraviti sistem koji ?e privla?iti strane investitora, realizovati projekat ,, Projekat SPAS ??,
- Zamoliti doma?e tajkune da izgrade po jednu proizvodnu fabriku i
2.1. Veza uvoza i izvoza
Vlada R. Srbije je prodala-poklonila tržište Srbije stranim kompanijama i uvoznicima, stvorila takav ekonomski sistem da se u Srbiji ne isplati ništa proizvodit a privrednike Srbije dovela u situjaciju do o proizvodnji ne smeju ni da razmišljaju.
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da donese zakon, koji ?e obavezati uvoznike, da svoj uvoz u R. Srbiju pokriju sa izvozom sli?ne robe, po slede?em modelu :
- u 2011. godini da svoj uvoz pokriju sa 10% izvoza,
- u 2012. godini da svoj uvoz pokriju sa 20% izvoza,
- u 2013. godini da svoj uvoz pokriju sa 30% izvoza,
- u 2014. godini da svoj uvoz pokriju sa 40% izvoza,
Tražimo od Vlade RS da uvaži interes malih i srednjih privrednika i da gore pomenuto rešenje ovog problema usvoji i podrži odgovaraju?im zakonima.
Napomena:
Pogledaj projekat ,,Kako pokrenuti proizvodnju?? koji se nalazi na sajtu: : http://www.privrednicisrbije.rs/aktuelno/118-kako-pokrenuti-proizvodnju.html
Projekat ? Kako pokrenuti proizvodnju ?
Projekat broj 1
Ovaj projekat govori o pogrešnoj ekonomskoj politici u R. Srbiji, koja je dovela da se ugasi industriska proizvodnja i nudi rešenje kako obnoviti industrisku proizvodnju, zaposliti nezaposlene, pove?ati plate i penzije.
Obrazloženje predloga:
Zašto je ovo rešenje bolje od uvo?enja ve?e carine na odre?ene robe?
Mnogi ekonomisti i politi?ari, zalažu se da se uvedu ve?e carinske stope, na uvoz odre?ene vrste robe, kao zaštita doma?e proizvodnje. Ovakvo rešenje je pogrešno i ve? vi?eno, u prošlosti Srbija je doma?u proizvodnju štitila sa visokim carinama, uvoznim kvotama i nije uspela ni da je zaštiti niti da je razvije.
Uvo?enjem viših carinskih stopa, na uvoz odre?enih roba, ne?e se pomo?i razvoju doma?e proizvodnje, jer se uvoznici ne teraju da organizuju proizvodnju za izvoz, a uvezena roba samo poskupljuje da bi punila budžet R. Srbije.
Rešenje koje mi nudimo je u službi razvoja doma?e proizvodnje, jer tera uvoznike da organizuju proizvodnju i izvoz doma?e robe, a budže R. Srbije punio bi se iz realne proizvodnje.
2.2. Agencija SAPP
( Srpska agencija za posticanje proizvodnje - SAPP )
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da osnuje agenciju ,, Srpska agencija za posticanje proizvodnje - SAPP ,, ( Šta i kako proizvoditi ) po priloženom projektu a koja ?e uz pomo? srestava informisanja ( TV emisije ) nuditi konkretne ideje šta proizvoditi, sa ciljem da male privrednike edukuje, ohrabruje i posti?e da razmišljaju šta bi mogli da proizvode.
Zašto treba osnovati agenciju ,,Srpska agencija za posticanje proizvodnje ? SAPP,, ?
Agenciju treba osnovati :
- da bi podstakla sadašnje i budu?e privrednike da razmišljaju o ideji da i oni po?nu nešto da proizvode,
- da podstakne razvoj male privrede, preduzetništvo i samozapošljavanje,
- da privrednicima pomogne da se me?usobno povežu,
- da privrednicima pomogne da plasiraju svoj proizvod i
- da se bori za interese malih privrednika.
Primer iz Be?eja
Kako je mali privrednik-kozar Laki? Živko propo !
Primer malog privrednika-kozara Laki? Živka iz Be?eja pokazuje koliko je neophodno osnovati ovu agenciju SAPP, koji je došao iz Amerike sa 200.000 $ u Be?ej, uložio u farmu koza, borio se 5 godina da uspe u ovom poslu i propao.
- 2008 godine Laki? Živko dolazu u Be?ej sa 200.000 $ sa namerom da otvori farmu koza jer taj biznis obe?ava.
- Na tržištu Srbije ne mogu se kupiti prera?evine od kozijeg mlaka: mleko, sir, jogurt, i surutka a proizvodi od kozijeg mleka su zdravi, skupi i imaju potencijal za izvoz, i to mu je govorilo da u zapo?etom biznisu sigurno ne?e pogrešiti.
- Izgradio je farmu, nabavio pedigrirane koze, dodatno se zadužio jer nije bilo dosta onih 200.000$ i kreno u proizvodnju mleka,
- Pošto nije imao dovoljno srestava da izgradi i mini mlekaru, morao je da ostvari saradnju sa postoje?im mlekarama.
- Postoje?e mlekare odre?uju kvalitet, cenu i kad ?e da plate mleko, tako da je mali privrednik Laki? došao u probleme i može se re?i propao.
- Rešenje ovog problema video je u udruživanju sa nekim sa kojim bi izgrado mini mlekaru i oni sami plasirali prera?evine od kozijeg mleka na tržište.
- Zbog ne postojanja neke agencije, koja bi mu pomogla da na?e ortaka sa kojim bi osvoio proizvodnju i plasman prera?evina od kozijeg mleka, pomenuti mali privrednik je odlu?io da zatvori farmu.
- Srbija ima tržište, postoji potreba za izvozom preraževina od kozijeg mleka, školuje tehnologe koji nemaju posao, ima i investitora koji bi uložio pare ali nema agenciju koja bi pomogla da se svi oni na?u i zapo?nu biznis u korist ortaka i države.
Napomena:
Pogledaj projekat ,,Srpska agencija za posticanje proizvodnje-SAPP,, koji se nalazi na sajtu: : http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/245-srpska-agencija-za-posticanje-proizvodnje-sapp-.html
Projekat: Srpska agencija za posticanje proizvodnje SAPP
( Šta i kako proizvoditi )
Projekat nudi rešenje, kako država Srbija može pomo?i malim privrednicima u organizovanju masovne proizvodnje poznatih-novih proizvoda svedskog kvaliteta, modernog-savremenog dizajna i kako te proizvode prodati a sa ciljem posticanja doma?eg preduzetnišva, samozapošljavanja malih privrednika i produktivnog zapošljavanja radnika.
2.3. Agencija-fond za sufinansiranje proizvodnje
po orta?kom principu
Zašto Vlada R. Srbije treba da osnuje agenciju ? Agencija za sufinansiranje proizvodnje po orta?kom principu? ?
Srbija ne može iza?i iz krize ukoliko ne razvije doma?u proizvodnju, doma?u proizvodnju ne može razviti bez pomo?i države, ukoliko se država odlu?i da pomogne privrednicima u organizovanju i sufinansiranje doma?e proizvodnje, mnogi ekonomisti i politi?ari re?i ?e da je to vra?anje u 90godine.
Da bi bolje razumeli ovaj projekat, moramo napraviti malo pore?enje ekonomskih prilika u Srbiji u 1990 godini sa ekonomskim neprilikama u 2012 godine.
- Do 1990 godine Srbija je imala socijalisti?ki sistem, ekonomiju zasnovanu na društvenom kapitalu i doma?oj proizvodnji svega i sva?ega, ulaganja u proizvodnju vršila su društvena preduze?a iz svojih izvora i država preko svojih fondova, tada smo proizvodili odela, kamione, avione itd, imali prose?nu platu 1.000 DM što je vrednost današnjih 1.000 eura i 1.000.000 zaposlenih radnika više u proizvodnji nego danas, imali spoljni dug od oko 4 milijarde dolara i bili u krizi koja je po?ela 1987 godine.
- 2000 godine po?eli smo da gradimo liberalni kapitalizam, prodali-privatizovali društvena preduze?a, veruju?i da ?e ta preduze?a ve? sutra biti uspešnija.
- 2012 godine nemamo više šta da prodamo, uništili smo doma?u proizvodnju tako da danas skoro ništa ne proizvodimo, sadašnja proizvodnja ne dostiže ni 10% proizvodnje koju smo imali u 1990 godini, imamo 1.000.000 nezaposlenih više nego 1990 godine, imamo prose?nu platu ispod 300 eura i svedske cene, imamo spoljni dug oko 25 milijardi dolara i ube?ivanje ekonomskih eksperata da se država ne treba da meša u ekonomiju.
Na osnovu gore iznetih ?injenica mi predlažmo!
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da posebnim zakonom osnuje agenciju ? Agencija-fond za sufinansiranje proizvodnje po orta?kom principu ? a to zna?i da 50 % potrebnih srestava za proizvodnju konkretnog proizvoda daje privrednik ili grupa privrednika koja je predložila projekat, a drugih 50% srestava daje agencija-država i to realizovati na slede?i na?in:
- Agencija preko srestava informisanja stalno poziva privrednike da zajedni?ki pokrenu proizvodnju.
- Privrednik, samostalno ili u grupi, putem projekta konkuriše kod agencije sa konkretnim predlogom šta proizvoditi.
- Agencija procenjuje projekat i odlu?uje da li ?e u?i u realizaciju tog projekta,
- Privrednik ili grupa privrednika obezbe?uje 50% srestava za proizvodnju,
- Agencije obezbe?uje drugih 50 % srestava.
- Upravljanje proizvodnjom-preduze?em je u odnosu 50% : 50%.
- Posle 5 godina agencija prodaje svoj deo preduze?a a pravo pre?e kupovine imaju ortaci.
Da ukine subvencije države, samo ostaviti subvencije u poljoprivredi na nivou od 25% ostvarenih subvencija u poljoprivredi u 2011 godini i to samo za male poljoprivrednike a razliku do punog poljoprivrednog budžeta za teku?u godinu plasirati kroz:
- osnivanje robnih rezervi koje ?e vršiti otkup strateških poljoprivrednih proizvoda, a robne rezerve pretvoriti u aktivno trgova?ko preduze?e koje ?e na tržištu kupovati i prodavati stratešku robu na tržištu zbog regulisanja istog ( na primer: Odrediti planom, da RR otkupe 30% svinjskih polutki od sadašnje proizvodnje ),
- izgradnju mini mlekara, hladnja?a, skladišnog prostora, prera?iva?kih kapaciteta, sistema za navodnjavanje itd po gore prikazanom orta?kom principu.
Objekte koji se grade po principu orta?kog finansiranja može graditi isklju?ivo registrovana gra?evinska preduze?a-radnje uz potpuno poštovanje zakona i propisa i na osnovu javnog konkursa.
Zašto je potrebno ukinuti subvencije ?
Dosadašnja praksa davanja subvencija ( ili džaba para kako ja to zovem ) nije dala o?ekivane rezultate, ve? je stvorila samo osnov za veliku korumpciju i kriminal. Tvrdnju da ovakvo rešenje proizvodi kriminal i korupciju potkrepljujem ?injenicom da je praksa vladinih službenika, koji sre?uju da neko dobije subvenciju, uzimaju od 30% do 50% od realizovane subvencije za sebe.
Kako obezbediti srestva za ovaj projekat ?
Srestva koja su potrebna agenciji kao ortaku obezbe?uje Vlada R. Srbije iz kredita od prijateljskih država ( Verujemo da zapadne vlade i banke ne?e hteti da daju novac za realizaciju ovog projekta, jer to nije u njihovom interesu. ) u iznosu od jednu milijardu dolara ili eura za prvu godinu, a za naredne 4 godine obezbe?uje po 1.5 milijardi dolara ili eura godišnje.
Posle isteka od 5 godina agencija se finansira iz prodaje svog dela u orta?kim firmama, a razliku do 1.5 milijardi dolara uzima kredit.
Drugi deo srestava obezbe?uju privrednici iz sopstvenih izvora, iz kredita gde je potencijal privrednika preko 5 milijardi eure, ( primer: Ušre?evina gra?ana u bankama je oko 8 milijardi eura a u slamaricama drže bar još 4 milijare eura. ), a Srpska dijaspora ima finansiski potencijal preko 20 milijardi eura.
Srpska dijaspora može doneti novac, poslovne veze, znanje i ideje samo ako napravimo poštena pravila igre, a svoj ekonomski interes oni ?e lako prepoznati.
Iz gore navedenog lako se može zaklju?iti da postoji novac i ideje, samo fale poštena pravila igre i organizacija.
Kako se srestva plasiraju ?
Vlada R. Srbije osniva 3 banke, preko kojih bi plasirala ova srestva. ( 3 doma?e banke sa 100% doma?im kapitalom treba osnovati zbog me?usobne konkurencije i postizanja ve?e efikasnosti u realizaciji ovih projekata. )
Zašto Vlada R. Srbije treba ovaj projekat da prihvati ?
Samo po osnovu projekta 2.3 ( Agencija za sufinansiranje proizvodnje ) zaposlilo bi se oko 500.000 radnika za ?etiri godine.
- Cena jednog radnog mesta oko 20.000 eura.
- Država bi za ?etiri godine uložila 5,5 milijarda + privrednici bi uložili 5,5 milijardi eura u proizvodnju.
- Država bi po osnovu PDV poreza ubrala za 1 godinu 2,7 milijardi eura ( 300eura pros plata radnika x 1.2 prose?no pove?anje plate x 250.000 prose?an broj novozaposlenih radnika x12 meseci / 0.4 procenjeno u?eš?e plate u proizvodu = 2.700.000.000 eura ) što pokazuje da bi vra?anje kredita bilo lako.
- Država bi po osnovu doprinosa za PIO i ZDR OSI ubrala za 1 godinu 1,66 milijardi eura ( 300eura pros plata radnika x 1.2 prose?no pove?anje plate x 250.000 prose?an broj novozaposlenih radnika x 12meseci x 0,65 procenat doprinosa na plate =1.660.000.000 eura ) što pokazuje da bi bile ve?e i sigurnije penzije i više srestava za zdrastvo.
- Efekte zapošljavanja i prihoda državi koji bi dali projekti: 2.1 ? Kako pokrenuti proizvodnju? i 2.2 ? Projekat SAPP ? nisu uzeti u obzir.
Kako treba da izgleda zakon o agenciji da bi ovaj projekat uspeo?
Agenciju za sufinansiranje proizvodnje treba osnovati posebnim novim zakonom koji mora biti: logi?an, jasan, strog i da uvede li?nu materijalnu odgovornost rukovostva agencije.
Direktora agencije bira Vlada. R. Srbije na osnovu programa rada koga piše sam kandidat.
Direktor agencije mora da položi depozit, garanciju banke ili hipoteku na nekretnine u iznosu od 200.000 eura kao garancija da ?e agenciju voditi po zakonu i usvojenom programu.
Svi rukovodioci i službenici koji odlu?uju sa kime ?e se u?i u ortakluk, kontrolišu rad orta?kih preduze?a i šef knjigovostva biraju se na osnovu javnog konkursa, programa rada koga sami pišu i ban?ine ili hipotekarne garancije koja iznosi od 50.000 eura do 100.000 eura.
Bezbedonosna agencija BIA daje mišljenje o kandidatima koji konkurišu za radno mesto Direktor agencije, ?lana upravnog odbora, rukovodioci, knjigovo?e, službenici koji odlu?uju sa kime ?e se u?i u ortakluk i koji kontrolišu orta?ka preduze?a i ukoliko je negativno mišljenje bezbedonosne agencije BIA ne mogu se zaposliti na odgovorna mesta u agenciji.
Direktor agencije, ?lanovi upravnog odbora, rukovodioci, knjigovo?e, službenici koji odlu?uju sa kime ?e se u?i u ortakluk i koji kontrolišu orta?ka preduze?a pre izbora moraju da prilože imovinsku kartu: svoju, ?lanova porodice i vanbra?nih partnera.
Zakonom jasno re?i, da je dozvoljena greška i za nju se materijalno ne odgovara ali je zabranjena kra?a, mito i korumpcija, da se u slu?aju kra?e, mita i korumpcije napla?uje nastala šteta i krivi?no odgovara.
Upravni odbor agencije ima 7 ?lanova, sastavljen je od ?lanova koje su predložile politi?ke stranke, u upravni odbor agencije obavezno ulaze i prestavnici opozicije, koji moraju imati potrebno obrazovanje, iskustvo i moraju priložiti hipotekarnu garanciju kao garanciju da ?e svoj posao obavljati savesno.
Zašto treba ovakav zakon ?
Zato što je Srbija naviknuta na: kra?u, mito, korumpciju i kriminal; zato što je prezadužena država; zato što narod nema posla, teško živi, a ovaj projekat predvi?a dodatno zaduživanje u iznosu od 5 milijardi eura.
Ako se usvoji ovaj projekat a ne uvede strog i logi?an zakon, ne samo da ovaj projekat može propast, nego se pare mogu pokrasti i tako narod i državu dovesti u još goru situaciju nego što jeste, a to autor ovog projekte nikako ne želi.
2.4. Kako privu?i investitore
Da bi privukli investitore da u Srbiji grade proizvodne pogone, potrebno je izgraditi sistem koji ?e podrazumevati slede?e:
- ? Izjedna?avanje stranih i doma?ih investitora,
- ? Izjedna?avanje velikih i malih investitora,
- ? Stvarati uslove da se ostvaruju li?ni kontakti sa vlasnicima kapitala,
- ? Zakonom omogu?iti da onaj ko dovede investitora, a koji ?e graditi proizvodni pogon, da za to dobije finansisku nadoknadu,
- ? Uklju?iti Srpsku dijasporu u ovaj posao, kao budu?e investitore i kao pojedince koji dovode investitore,
- ?Stvaranje mreže prijatelja Srbije u svetu, koji ?e pomo?i u dovo?enju stranih investitora,
- ?Stvaranje logi?ne zakonske regulative, koja ne mora biti najpovoljnija u odnosu na okruženje, ali mora biti jasna.
Kako privu?i strane investicije ?
Predlažem Vladi R. Srbije:
Da donese zakon koji ?e uklju?iti Srpsku dijasporu u zakonodavnu i izvršnu vlast R. Srbije i dati im zadatak da dovode strane investitore u Srbiju.
Strane investicije najbrže možemo privu?i ako ostvarimo li?ni kontakt sa vlasnicima kapitala, to je posao Vlade R. Srbije, lidera politi?kih stranaka, a mi predlažemo da se u taj posao uklju?i i Srpaska dijaspora.
Uklju?ivanje Srpske dijapore u ovaj posao, uraditi po projektu SPAS koji možete pro?itati na sajtu Privrednici Srbije.
Zakonom omogu?iti da onom ko dovede stranog investitora pripada marketinška nadoknada u iznosu 50 % od poreza na li?ne dohodke radnika u narednih 5 godina, ako su srestva uložena u proizvodnju. Državni funkcioneri i službenici nemaju pravo na gore pomenutu marketišku nadoknadu.
Napomena:
Pogledaj projekat ,, Projekat SPAS ,, koji se nalazi na sajtu: : http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/189-projekat-spas.html
Projekat S P A S
Ovaj projekat nudi rešenje, kako uz pomo? Srba iz dijaspore da na?emo put spasenja za Srpski narod i Srpsku državu.
Kako obezbedit doma?e investicije ?
Da Predsednik Vlade R. Srbije i Predsednik R. Srbije zamole doma?e tajkune da otvore po jednu proizvodnu fabriku.
Predlažemo Predsedniku vlade gospodinu Ivici Da?i?u i Predsedniku Srbije gospodinu Tomislavu Nikoli?u da zamole naše velike privrednike ( tajkune ) koji su kupili društvena preduze?a a ta preduze?a više ne rade da izgrade neke proizvodene pogone i da to javno objave u srestvima informisanja sa imenom i prezimenom koga su zamolili i koliko su tražili da ulože u proizvodne pogone.
Zašto ovo tražimo ?
Svi današnji veliki privrednici ( tajkuni ) kupili su društvena preduze?a za male pare, ve?ina njih je ugasila proizvodnju, zatvorila preduze?a i na takav na?in zaradili ogroman novac a to su uradili po zakonu jer je takav zakon donešen.
Kako kapital odbeglih tajkuna staviti u funkciju razvoja proizvodnje u Srbiji ?
Da Vlada R. Srbije donese zakon koji ?e omogu?iti našim tajkunima koji su se ogrešili da svoj greh odkupe tako što ?e otvoriti po jednu proizvodnu fabriku.
Mnogi naši privrednici su se obogatili u proteklih 20 godina, država je protiv pojedinaca pokrenula krivi?ni postupak zbog zloupotrebe a oni su pobegli u inostranstvo i odneli novac. Država od ?lanica Evropske unije traži da isporu?e naše tajkune Srbiji da bi im mi sudili i da bi ih poslali u zatvor a ?lanice EU to odbijaju i ako se mi borimo da u?emo u tu EU.
Gra?ani Srbije od ovoga nemaju nikakvu korist nego samo štetu, oni su odneli novac i ako ih slu?ajno nekad uhvatimo mi ?e mo im ih, strpati u zatvor i napraviti još ve?i trošak poreskim obveznicima. Zato mi predlažemo da se donese zakon po kome ?e odbegli naši tajkuni mo?i da odkupe svoje grehove.
Predlažemo Vladi R. Srbije da donese poseban zakon po kome ?e odbegli tajkuni mo?i da odkupe svoje grehove.
Zakon treba da omogu?i odbeglim tajkunima da se dogovore sa Vladom R. Srbije o ceni otkupa svojih grehova za šta ih tereti tužilaštvo.
Vrednost greha izra?unava se tako što tužilaštvo i zainteresovana strana dolaze do zajedni?ke cifr a onda zainteresovana strana podnosi zahtev Predsedniku republike Srbije da da svoju saglasnost o pomilovanju.
Predsednik republike Srbije po svojoj savesti procenjuje da li ?e prihvatiti dogovor tužilaštva i zainteresovane strane.
Dobijena finansiska srestva od odbeglog privrednika-tajkuna upla?uju se na ra?un Agencije za sufinansiranje proizvodnje po orta?kom principu i koriste se za pokretanje proizvodnje.
Ovaj zakon se ne odnosi na one koji su odbegli a optuženi su za ubistva, trgovinu drogom i ljudima, silovateljima i onima koji su optuženi za rušenje ustavnog poretka R. Srbije.
Zašto treba ovaj zakon ?
Usvajanje ovog zakona omogu?ilo bi odre?enim privrednicima-tajkunima da otkupe svoje grehove tako što ?e se njihovim parama otvori neko preduze?e koje ?e zaposliti nove radnike a to je za narod mnogo korisnije rešenje nego da ih držimo u zatvoru o našem trošku ili da im zabranimo dolazak ku?i u Srbiju.
KAKO OBEZBEDITI POSAO
GRA?EVINSKOJ OPERATIVI I ZAPOSLITI NOVE RADNIKE
Gra?evinska operativa u oblasti visokogradnje je na kolenima, po mnogima propala, zbog nedostatka posla odnosno nedostatka investitora.
Ovakvu loše stanje moglo bi se popraviti odmah ukoliko bi vlast usvojila ponu?ene projekte koje je predložilo Udruženje gra?evinskih inženjera Srbije-UGIS i Udruženje Privrednici Srbije.
Predlažemo Vladi R. Srbije da realizuje dole prikazane projekte:
Rad na crno ubija
male privrednike u gra?evinarstvu
Ovaj projekat nudi rešenje kako zaustavit rad na crno odnosno davanja poslova licima koja za to nisu registrvana, ne pla?aju poreze i doprinose, ne zapošljavaju radnike, i kako posta?i razvoj preduzetnoštva u oblasti gra?evinarstvu.
Projekat možete pro?itat na sajtu Privrednici Srbije a koji se nalazi na adresi: http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/173-rad-na-crno-ubija-male-privrednike-u-graevinarstvu.html
Fasade se ruše a vlast ?uti !
Ovaj projekat pokazuje da nam se fasade na objektima ruše dok gra?evinska operativa nema posla a ministarstvo gra?evina i Inženjerska komora Srbije ?ute i nudi rešenje kako ovaj problem rešiti.
Projekat možete pro?itat na sajtu Privrednici Srbije a koji se nalazi na adresi: http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/170-fasade-se-ruse-a-vlast-uti.html
Siromašni a rasipamo toplotnu energiju
Ovaj projekat pokazuje koliko je rasipanje toplotne energije u Srbiji, kolika je nebriga vlasti i nudi rešenje kako da po?nemo da ovaj problem rešavamo.
Projekat možete pro?itat na sajtu Privrednici Srbije a koji se nalazi na adresi: http://www.privrednicisrbije.rs/projekti-i-ideje/169-siromani-a-rasipamo-toplotnu-energiju.html
KAKO REŠIT PROBLEM NE PLA?ANJA U PRIVREDI ?
Postoje?i zakon je uspostavio takva pravila privre?ivanja da: se veliki privrednici bogate na ra?un malih zato što im zakon dozvoljava da ne pla?aju robu i usluge, mala i srednja prreduze?a-radnje propadaju zato što ne mogu da naplate svoju robu ili usluga, mala i srednja preduze?a-radnje propadaju jer zakon omogu?ava da privrednici namerno idu u blokadu da bi izbegli pla?anje dugova a posle otvore preduze?e radnju pod drugim imenom na istoj adresi. Zbog ovakvih pravila mnoge male firme su propale, radnici su ostali bez posla a vlast ?uti.
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da donese zaknom koji ?e uvesti rada u sistemu pla?anja roba i usluga odnosno obavezati privrednike, državu i javna preuze?a da su obavezni da pla?aju po dole predloženom modelu.
Zakonom obavezati sve privrednike da su obavezni dug izmiriti najkasnije 30 dana od isteka valute pla?anja a ukoliko to ne u?ine kaznit ?e se sa kaznom u iznosu 5% duga + pripadaju?a kamata za dug a najmanje sa 50.000 dinara i poreska uprava obavezna je da blokirat ra?un radi duga poverioca.
Zakonom obavezati sve privrednike da su obavezni elektronskim putem prijaviti dug dužnika koji je stariji od 30 dana od dana isteka valute i za ne prijavljivanje duga predvideti kaznu za privrednike poverioce.
Zakonom obavezati knjigovo?e da su 2 puta godišnje obavezni da obra?unaju dug koji je stariji od 30 dana od isteka valute pla?anja i da obra?unaju propisanu kaznu i o tome elektronskim putem obaveste poresku upravu.
Zakonom obavezati sve privredne subjekte da su obavezni me?usobne odnose regulisati ugovorom ili porudžbenicom usluga ili robe ( stara porudžbenica ), kada se pruža usluga fizi?kom licu porudžbenicu popunjava onaj ko daje uslugu.
Zakonom uvesti li?nu odgovornost vlasnika preduze?a-radnji na slede?i na?in:
- Odgovorna lica u preduze?ima-radnjama ( direktori, rukovodioci i vlasnici radnji ) ?ije preduze?e-radnja ode u ste?aj ili je blokirano duže od 60 dana, kaznit ?e se zabranom vršenja poslova odgovornog lica sa minimum 5 godna. ( Odgovorna lica su direktori, vlasnici preduze?a i radnji i lica koja su ovlaštena da podpisuju ugovore, virmane i ra?une. )
- Odgovorno lice u preduze?u ili radnji krivi?no ?e odgovarati za prevaru uz zapre?enu kaznu zatvora u trajanju 3 do 10 godina zatvora ukoliko ne izmiri obaveze prema poveriocima tako što dovede preduze?e?radnju do ste?aja a kupi: nekretninu, skupe automobile, plovila ili novac stavi na štednju na svoje ime ili ime ?lanova svoje porodice.
- Neizmireni dug posle ste?aja pripisuje se licima-vlasnicima preduze?a koje je otišlo u ste?aj i prenosi se u druga preduze?a gde ta lica imaju deonice.
- Dug koji je nastao po osnovu zatvaranja radnji a nije izmiren jer nema iz ?ega, posebno se evidentira i veže za ime vlasnika i deponuje u sud, a napla?uje se od imovine koju dužnik uknjiži na svoje ime ili nasle?uje.
Obrazloženje predloga :
Ukoliko Vlada ne uvede disciplinu u pla?anju sav njen trud da popravi stanje u državi je uzaludan jer postoje?e rešenje ?e i dalje zatvarati mala i srednja preduze?a a radnici ?e ostajati bez posla.
KAO STE?AJ STAVITI U FUNKCIJU RAZVOJA ?
Predlažemo Vladi R. Srbije da izmeni zakon o ste?aju kako bi on bio u funkciji razvoja.
Postoje?i zakonu o ste?aju omogu?ava ste?ajnom upravniku da prodaje delove firmi, mašine na komad, delove opreme itd da bi skupila što ve?u masu novaca kako bi namirio poverioce. Ovakvim rešenjem gube i poverioci i radnici jer se firma koja je u ste?aju totalno uništava.
Predlažemo Vladi R. Srbije da odre?enim zakonima zabrani prodaju firmi na par?e, odnosno firma u ste?aju se može prodati samo cela.
Ste?ajni postupak mora se završiti u roku od 30 ( trideset ) dana.
Radnici ako nisu primili 2 ( dve ) plate obavezni su da pokrenu ste?ajni postupak a ukoliko to ne pokrenu priznaje se dug samo dve plate.
Zakonom uvesti li?nu odgovornost direktora-odgovornih rukovodilaca radnji-preduze?a tako da odgovorna lica koja su dovela u sta?aj radnju-preduze?e ne mogu raditi poslove odgovornog lica u radnji-preduze?u, osnovati sopstvenu radnju-firmu ili biti suosniva? u trajanju od 5 do 15 godina na teritoriji R. Srbije.
Obrazloženje ovog predloga:
Ovakvo rešenje bi dovelo da firma-preduze?e može oti?i u ste?aj gde bi se promenuo samo vlasnika a stvorili bi se uslovi da firma-preduze?e nastavi sa radom i o?uvala bi se radna mesta.
KAKO SMANJITI DRŽAVNU ADMINISTRACIJU ?
Predlažemo Vladi R. Srbije da donese zakon koji ?e smanjti državnu administraciju po dole priloženom modelu.
Da se broj zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta ( republi?kog, pokrajinskog, gradskog i opštinskog ), do 2014 godine svede na broj kliko ima zaposlenih radnika koji se finansiraju iz budžeta u Austrije, jer je Srbija po veli?ini i po broju stavnika sli?na Austriji.
Da se broj zaposlenih u javnim preduze?ima, ?iji je osniva? ( republika, pokrajina, grad i opština ), do 2014 godine svede na broj kliko imaju sli?na preduze?a u Austriji, jer je Srbija po veli?ini i po broju stavnika sli?na Austriji.
Da se javna preduze?a zakonom obavežu da izdvoje minimum 15% ( odrditi procenat ) srestava od ukupnog prihoda za teku?e i investiciono održavanje objekata i opreme.
Da se povlaš?ena javna preduze?a kao što su: Vode Vojvodine, Putevi Srbije, razne direkcije itd zakonom obavežu da trošak plata i materijalnih troškova ne može biti ve?i od 10% od ukupnog prihoda.
Da se zakonski omogu?i lokalnoj samoupravi, koja izdaje državnu zemlju u zakup, da može zadržati sav prihod od zakupa, ukoliko sredstva uloži u izgradnju primarnih i sekundarnih kanala i cevnog razvoda za sisteme za navodnjavanje zemljišta, ukoliko trošak administracije ne prelazi više od 3% ukupnog prihoda.
Obrazloženje predloga.
Ukoliko želimo da jednog dana imamo standard Austrije ne smemo imati ni jednog više službenika-?inovnika, politi?ara više nego što ima Austrija jer privreda to ne može isfininsirati.
Ukoliko želimo da nam jednog dana javna preduze?a funkcionišu kao što funkcionišu u Austriji, onda ne smemo imati nijednog radnika više zaposlenog nego što ih imaju sli?na javna preduze?a u Austriji jer su i oni posredni trošak privredi.
Sadašnja praksa ve?ine javnih preduze?a u RS je da sav prihod dele u plate a trošak održavanja objekata prebacuju na budžet ( države, grada i opštine ) što negativno uti?e na privrednike jer nemaju pouzdanog investitora a kao poreski obveznici pla?aju njihov nerad i nesposobnost rukovodstva.
Sadašnja praksa u ovakvim preduze?ima je da se skoro sav prihod dele za plate zaposlenih ( u nekim javnim preduze?ima plate ?ine 90% od prihoda ) a za teku?e i investiciono održavanje i novogradnju se ne izdvaja ništa pa se postavlja pitanje šta ?e nam takva preduze?a kad od njih nemaju korist ni privrednici ni korisnici usluga.
Ovakvo rešenje nudi nadu poljoprivrednicima da ?e se po?eti sa izgradnjom sistema za navodnjavanje a privrednicima sigurnog investitora i realne nove poslove.
KAKO UNAPREDITI JAVNA PREDUZE?A ?
Predlažemo Vladi R. Srbije da donese takve zakone koji ?e naterati javna preduze?a da žive od svog rada a ne kao do sada da se njihov nerad finansira iz budžeta kroz subvencije.
Predlažemo
- da Vlada R. Srbije zakonom smanji davanje subvencija javnim preduze?ima postepeno i da kroz 4 godnie ne mogu biti ve?e od 25% koliko su bile u 2011 godini.
- da Vlada R. Srbije zakonom odredi koliko procenata od ukupnog godišnjeg prihoda javno preduze?e mora izdvojiti za investiciono i teku?e održavanje. Dosadašnja praks je da sav prikupljeni novac, od pružanja usluga, ide u plate a razvoj i održavanje neko drugi je finansirao.
- da Vlada R. Srbije zakonom ograni?i broj zaposlenih u javnim preduze?ima na broj koliko imaju sli?na javna preduze?a u Austriji. Ovo smanjenje broja zaposlenih postepeno smanjivati do 2014 godine.
Predlažemo Vladi R. Srbije da donese zakon koji ?e uvesti stru?nost i li?nu odgovornost rukovostva javnih preduze?a po dole priloženom modelu.
Kako birati upravni odbora JP ?
?lanove upravnog odbora bira Vlada R.Srbije, odnosno nadležno ministarstvo, odnosno lokalna vlast na osnovu javnog konkursa i predloga politi?kih stranaka kojie u?estvuju u parlamenutu odnosno u skupštini opštine.
?lanovi upravnog odbora se biraju na ?etiri godine i mandat im traje dok traje mandat stranaka koje su ih predložile.
?lanovi upravnih odbora su i prestavnici opozicije u procentu u kome u kome u?estvuju u skupštini.
?lanovi upravnog odbora su kontrolni organ koi služi da informiše vladu, lidere politi?kih stranaka i javnost o radu rukovostva JP.
Kako birati direktora JP ?
Glavni direktor javnog preduze?a bira se na osnovu janog konkursa i programa rada koga kandidat piše a bira ga Vlada R. Srbije odnosno nadležno ministarstvo za JP na nivou republike a lokalna vlast bira glavnog direktora JP na nivou lokalne samouprave.
Glavni direktor propisuje uslove i bira ostale direktore, svoje saradnike, na osnovu javnog konkursa i programa rada koga kandidati sami pišu.
Direktori se biraju na mandat od 4 godine i sa njima se pravi poseban ugovor a po isteku mandata ili raskida ugovora izabrani direktori ne mogu biti zaposleni u tom javnom preduze?u ni na kakvom radnom mestu.
KAKO NATERATI PRIVREDNIKE
DA UREDNO PLA?AJU DOPRINOSI ZA PIO I ZDRASTVO ?
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da se zakonom uvede stroga kontrola u pla?anje doprinosa za PIO i ZDRASTVO tako da se uvede li?na odgovornost direktora koji ne pla?aju doprinose.
Zakonom propisati da se dirktoru koji ne isplati poreze i doprinose za dva meseca zabranjuje se da radi poslove odgovornog lica na teritoriji R. Srbije.
Zakonom, uredbom propisati na?in isplate li?nih dohodaka odnosno vezati neto isplatu li?nog dohodka radnika za uplatu doprinosa za PIO i ZDRASTVO. Samo promenom obrazca isplate li?nog dohodka radnika može se posti?i da poslodavci ne mogu izbegavati pla?anje doprinosa.
Primer.
Sadašnje rešenje-tehnika kod isplate li?nih dohodaka je:
- Ispunjava se virman ( Nalog za prenos ) za svakog radnika posebno,
- Kumulativno za sve radnike posebno se ispunjavaju virmani-nalozi za prenos za doprinose PIO i posebno za ZDRASTVO,
- Na kraju godine se ispunjava obrazac gde se veže upla?eni doprinosi za radnike.
Mi predlažemo slede?e da se propiše poseban nalog za isplatu li?nih dohodaka radnika a on treba da sadrži slede?e rubrike:
- ime radnika ( i dosad je taj podatak bio )
- mati?ni broj radnika i staviti ga ispod imena ( do sada nije bio taj podatak )
- rubriku u koju ?e se upisati ukupna bruto zarada ( neto li?ni dohodak + doprinosi za PIO + doprinosi za ZDRASTVO ? administrativne zabrane ) ovaj podatak se unosi ru?no.
- rubrike kao što su doprinosi za zdrastvo, doprinosi za PIO sistem sam automaski razvrstava.
- rubriku administrativne zabrane popunjava se ru?no,
- rubrika neto zarade sistem sam izra?unava i rubriku popunjava.
Ovaj sistem omogu?ava da nije mogu?e isplatiti neto zaradu radnika a da nisu pla?eni doprinosi i obrnuto a preko mati?nog broja radnika automaski se šalje podatak u penziski i zdrastveni fond da je za konkretnog radnika pla?eno zdrastveno i penzisko osiguranje tako da ne?e trebati raditi M-4 obrazce i overavati knjižice.
KAKO UNAPREDITI ŠKOLSTVO DA
BUDE U FUNKCIJI PRIVREDE I STICANJA VE?EG ZNANJA ?
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Da se zakonom propiše broj studenata koji se upisuju na tehni?ke fakultete i na društvene tako da odnos upisanih studenata na tehni?ke fakultete u odnosu na društvene fakultete bude 50% naprema 50% a da u 2014 godini taj odnos bude 70% : 30% u korist tehni?kih fakullteta.
Da se zakonom obavežu da su svi fakultei obavezni da studente ispituju pred video kamerama i da se video zapis sa polaganja ispita ?uva u arhivama.
Da se u srednjim školama 30 % u?enika opredeli za zanatska zanimanja.
Da bi se postigao kontinuitet u u?enju potrebno je uvesti obavezno testiranje 3 puta godišnje iz svih predmeta.
Da se li?ni dohodak ? plata nastavnika u srednjim školama veže za uspeh u?enika.
KAKO UNAPREDIT PROGRAM SOCIJALNE
PPOMO?I UGROŽENIM GRA?ANIMA R. SRBIJE A DA ON BUDE PRAVI?AN ?
U ovoj oblasti ima dosta problema od situacije da neko ne prima pomo? države, nema posla pa ni zarade i bukvalno gladuje do situacije da pojedini korisnici zloupotrebljavaju socijalna davanje tako što su našli rešenje kako da primaju socijalnu pomo? i ne?e da rade jer je razlika izme?u plate i socijalne pomo?i suviše mala.
Predlažemo Vladi R. Srbije:
Predlažemo da Vlada R. Srbije u saradnji sa lokalnim vlastima napravi program po kome ?e se ugroženim lcima davati po 20 ari poljoprivrednog zemljišta na korištenje a na kojima ?e oni proizvoditi povrtlarske kulure za svoju potrebe a višak proizvodnje mo?i da prodaju.
Socijalno ugroženim licima davati:
- poljoprivredno zemljište,
- seme,
- srestva za zaštitu,
- uzorati parcele i
- stru?ni savet kako proizvesti povrtlarske kultur i kako koristiti srestva zaštite davati preko državnog poljoprivrednog savetnika.
Licima koja su ostala bez posla davati:
- poljoprivredno zemljište,
- besplatan stru?ni savet davati preko državnog poljoprivrednog savetnika.
- kredit u iznosu od 1000 eura za koji ne?e trebati žirant i
- kontrolu koju ?e sprovoditi državni poljoprivredni savetnik.
Ovde treba napomenuti da sve ovo imamo, nisu potrebne velike pare ali nemamo ideja i volje da pomognemo našim sugra?anima u nevolji.
Primer iz Be?eja:
Be?ej ima, poljoprivredno zemljište, socijalno ugrožene gra?ane, nezaposlene i gra?ane koji obilaze kontejnere da bi se prehranili i gra?ane koji po ataru kradu tu?e poljoprivredne proizvode.
Ovo je sa ?im Be?ejska vlast raspolaže:
- Be?ejaska vlast upravlja sa 10.000 hektara državnog zemljišta,
- Be?ej ima stru?na lica koja mogu dati savet iz oblasti poljoprivrede, ima i državnog poljoprivrednog savetnika,
- Be?ej ima poljoprivrednike koji pružaju usluge oranja i pripreme zemljišta
Uz malo volje i znanja ova ideja bi se mogla realizovati a da državu mnogo ne košta.
Napomena:
Ako se desi ?udo pa Vlada R. Srbije prihvati ovaj projekat i realizuje ga u potpunosti desit ?e se slede?e:
- za 3 ( tri ) meseca zaustavit ?e se dalje propadanje, stabilizovat ?e se budžet RS, posti?e se sigurnost u isplati penzija i plata budžetskih korisnika i stvorit ?e se perspektiva i nada da ?e do?i bolje sutra,
- za godinu dana u proizvodnju ?e se uložiti 2.000.000.000 ( dve milijarde eura ili dolara ), zaposliti 100.000 radnika u proizvodnji i pove?at ?e se realno plate i penzije za 10%,
- za ?etiri godine uložit ?e se u proizvodnju 10.000.000.000 ( deset milijardi eura ili dolara ) zaposlit ?e se 500.000 radnika u proizvodnji i realno ?e se pove?at plate za 30 do 40% i
- za dvadeset godina dostigli bi današnji standard i razvijenost Austrije.
Posebna napomena:
- Ukoliko vlast bude želela da realizuje ovaj projekat spremni smo da u?estvujemo u njegovoj razradi do najsitnijih detalja.
- Pozivam ?itaoce da na ovaj projekat pošalju svoje primedbe i predloge jer ?e mo ovaj projekat poslati Predsedniku Vlade R. Srbije i Predsedniku R. Srbije i ostalim nadležnim organima .
- Autor projekta:
- Ing Vujanovi? Živojin
- Kontak tel: 069-155-41-22
- E-mejl : Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli