PROJEKAT PLASTENIK!
KAKO DRŽAVA MOŽE POMO?I RAZVOJ PLASTENI?KE PROIZVODNJE I KAKO MOŽE ZAPOSLITI 21.600 RADNIKA?
Ovaj projekat nudi rešenje, kako Vlada R. Srbije u saradnji sa lokalnom vlaš?u može pomo?i razvoju plasteni?ke proizvodnje i kako može zaposliti 21.600 radnika na nivou republike , a 116 radnika na nivou opštine , u plasteni?koj proizvodnji povr?a i cve?a, po principu samozapošljavanja .
Uvod!
Da bi zaposlili 21.600 radnika, razvili plasteni?ku proizvodnju povr?a i cve?a i podstakli razvoj preduzetništva, potrebno je da država, odnosno vlast, prihvati nove ideje, odnosno da prihvati i realizuje ovaj projekat. Potrebno je, da se vlast i narod odreknu nametnute zablude, da država ne treba da se meša u ekonomiju. Ina?e ovu zabludu, da država ne treba da se meša u ekonomiju, smislili su politi?ari i plasirali je narodu kao jedinu istinu, sa ciljem da skinu odgovornost sa sebe za svoj rad i svoje neuspehe.
Ako želimo da iza?emo iz krize, onda se država mora uklju?iti u rešavanju ekonomskih problema, mora tražiti nove ideje i nove ljude.
Podse?am, 1990 godine politika se mešala u ekonomiju i tada se u Srbiji proizvodilo skoro sve i svašta. Imali smo prose?nu neto platu od 1.000 DM, što je više nego današnjih 1.000 eura, a dans, politika se ne meša u ekonomiju, skoro ništa ne proizvodimo i imamo prose?nu neto platu manju od 300 eura.
Lokalni politi?ari, vlasti i opozicije, tvrde da politi?ari ne treba da se bave ekonomijom i zapošljavanjem. Kažu da je to posao privrednika. Me?utim gra?ani misle druga?ije, gra?ani misle da je vlast kriva što oni nemaju posla, što su male plate i penzije i što oni loše žive.
Autor ovog projekta misli da država treba da se meša u ekonomiju, ali na pravi na?in. Vlada R. Srbije treba da pomogne razvoj preduzetništva u Srbiji. Tako?e, i lokalna vlast, predsednik opštine, treba da se aktivno uklju?i u zapošljavanje svojih sugra?ana u proizvodnji, ali na pravi, pravedni i logi?an na?in.
Da bi Srbija izašla iz krize i da bi zaustavili iseljavanje, ( U poslednjih 25 godina iz Srbije se iselilo oko 1 milion gra?ana. ) potrebne su nove ideje i novi ljudi. Potrebni su novi projekti koji ?e proizvesti nove preduzetnike, a oni treba da obezbede nova radna mesta i ve?e plate radnicima.
Naš projekat ?PROJEKAT PLASTENIK.? ( KAKO DRŽAVA MOŽE POMO?I RAZVOJ PLASTENI?KE PROIZVODNJE I KAKO MOŽE ZAPOSLITI 21.600 RADNIKA?), koji nudimo Vladi R. Srbije, obezbe?uje novo znanje, proizvodi nove preduzetnike i nove stru?njake, obezbe?uje znatno ve?e plate radnicima i nudi masovnu proizvodnju plasteni?kih proizvoda za doma?e tržište i za izvoz.
PROJEKAT PLASTENIK!
ŠTA PREDLAŽEM?
Predlažem, da Vlada R. Srbije u saradnji sa lokalnom vlaš?u i autorom projekta, realizuje ovaj projekat ? PROJEKAT PLASTENIK? ( KAKO DRŽAVA MOŽE POMO?I RAZVOJ PLASTENI?KE PROIZVODNJE I KAKO MOŽE ZAPOSLITI 21.600 RADNIKA?) a koji ?e, na nivou opštine od 40.000 stanovnika, zaposliti 108, a na nivou republike, 21.600 radnika u plasteni?koj proizvodnji, po principu samozapošljavanja i razviti preduzetništvo.
Šta država ? Vlada R. Srbije treba da uradi?
1. Vlada R. Srbije treba da usvoji ovaj projekat, donese potrebne propise i uredbe i imenuje direktora, koji ?e realizovati ovaj projekat.
NAPOMENA!!! PREDLAŽEM PREDSEDNIKU VLADE R. SRBIJE ALEKSANDRU VU?I?U DA AUTORA OVOG PROJEKTA, Vujanovi? Živojin gra?. inž, IMENUJE ZA DIREKTORA OVOG PROJEKTA, ZA NAREDNE 4 godine.
2. Lokalna vlast treba da NAPRAVI 20 PARCELA, površine od po 1 hektar ( 10.000 m2 ), za potrebe plasteni?ke proizvodnje. na povoljnoj lokaciji, na državnom ili iznajmljenom zemljištu, pored tvrdog puta, u zoni gde je mogu?e navodnjavanje i gde ima struje.
3. Država bi preduzetnicima pomogla, da se na tim parcelama organizuje plasteni?ka proizvodnja povr?a i cve?a, po principu samozapošljavanja. Odnosno, Vlada R. Srbije i lokalna vlast, pomogle bi da se napravi, 20 orta?kih preduze?a, preduzetni?ki radnji po 5 radnika - ortaka, koji ?e svoj biznis realizovati na ovim parcelama, u plasteni?koj proizvodnji po ovom projektu.
4. Država, u ovom slu?aju opštinska vlast, iznajmila bi orta?koj grupi 1 hektar poljoprivrednog zemljišta, po ceni od 230 eura po hektaru, za godinu dana.
5. Država, Vlada R. Srbije i lokalna vlast, pomogla bi, de se novoformiranom preduze?u obezbedi plastenik površine 400 m2 po ortaku, odnosno, plastenik površine 2.000 m2 po orta?koj grupi.
Kredit za kupovinu plastenika bi bio na 4 godine, uz grejs period od 1 godinu, po sistemu lizinga! Ove uslove, država bi dogovorila sa bankarima.
Ovde bi država bila, tre?i žirant ? garant, da ?e kredit biti vra?en. Prvi garant, da ?e kredit biti vra?en, je novoformirano Doo preduze?e ili radnja i ono daje menicu, drugi garant su ortaci i oni daju menicu a tre?i garant je država i ona daje menicu.
U ovom slu?aju, novoformirana orta?ka preduze?a ili orta?ke preduzetni?ke radnje, ne dobijaju novac za kupovinu plastenika na svoj žiro ra?un, nego BANKE PLA?AJU PLASTENIKE posle njihove montaže, a po nalogu novoformiranog preduze?a ili preduzetni?ke radnje.
6. Kad opštinska komisija, koja ima 3 ?lana, izabere orta?ku grupu od 5 ?lanova, tada oni osnivaju preduze?e ili orta?ku radnju u skladu sa zakonom. ( Jednog ?lana komisije predlaže predsednik opštine, jednog poljoprivredni fakultet a jednog autor ovog projekata.)
7. Kako obezbediti potrebno znanje, za plasteni?ku proizvodnju povr?a i cve?a?
Preduzetnici, orta?ka preduze?a i preduzetni?ke radnje, obavezni su da sklope ugovor sa inženjerom poljoprivrede koji ima licencu za ovaj projekat, o dugoro?noj poslovnoj saradnji i o prenosu znanja u plasteni?koj proizvodnji.
Poljoprivredni inženjer, koji želi da se bavi plasteni?kom proizvodnjom po ovom projektu, obavezan je da napravi projekat o poslovnoj saradnji i da ga prestavi orta?kim preduze?ima i preduzetni?kim radnjama. Obavezan je da ih ubedi da je on njihov pravi izbor.
Poljoprivredni inženjer, koji obezbedi minimum pet ugovora o poslovnoj saradnji sa orta?kim preduze?ima i radnjama, ima pravo na državnu subvenciju za bruto platu u iznosu od 50% ,u naredne dve godine. Ovu subvenciju finansira lokalna samouprava.
8. Kako obezbediti trgovca, koji ?e prodati robu proizvedenu u plastenicima?
Preduzetnici, orta?ka preduze?a i preduzetni?ke radnje, obavezni su da sklope ugovor sa menadžerom trgovcem koji ima licencu za ovaj projekat, o dugoro?noj poslovnoj saradnji o plasmanu-prodaji povr?a i cve?a proizvedeni u plasteni?koj proizvodnji.
Menadžer - trgovac, koji želi da prodaje proizvode proizvedene po ovom projektu, obavezan je da napravi projekat o poslovnoj saradnji i da ga prestavi orta?kim preduze?ima i preduzetni?kim radnjama. Obavezan je da ih ubedi, da je on njihov pravi izbor.
Trgovac, koji obezbedi minimum pet ugovora o poslovnoj saradnji sa orta?kim preduze?ima i radnjama, ima pravo na državnu subvenciju za bruto platu, u iznosu od 50% za dve godine. Ovu subvenciju finansira lokalna samouprava.
9. Ko i kako odlu?uje, kakav plastenik i oprema kupiti i od koga?
Koji plastenik i plasteni?ku opremu kupiti, odlu?uju zajedno, predstavnik novoformiranog orta?kog preduze?a ? preduzetni?ke radnje i predstavnik države.
10. Ko obezbe?uje obrtna sredstva ?
Obrtna sredstva za proizvodnju, obezbe?uju sami ortaci!
11. Do kada je otvoren konkurs?
Javni konkurs bit ?e otvoren, dok se ne realizuje projekat u potpunosti!
12. Koliko ?e biti orta?kih preduze?a, preduzetni?kih radnji u opštini a koliko u republici?
Opština veli?ine od 40.000 stanovnika treba da ima:
20 parcela za plasteni?ku proizvodnju, veli?ine po 1 hektar,
20 orta?kih preduze?a ili preduzetni?kih radnji sa plastenicima površine po 2000 m2 , odnosno, ukupna površina plastenika u jednoj opštini, u prvoj godini, bit ?e 40.000 m2.
Na nivou Srbije treba da bude:
4.000 parcela za plasteni?ku proizvodnju, veli?ine po 1 hektar,
4.000 orta?kih preduze?a ili preduzetni?kih radnji sa plastenicima površine po 2000 m2 , odnosno, ukupna površina plastenika na nivou republike, u prvoj godini, bit ?e 8.000.000 m2.
13. Koliko radnika zapošljava ovaj projekat?
Na nivou jedne opštine projekat bi zaposlio: 100 radnika ortaka ( Ra?unica: 20 orta?kih grupa x 5 ortaka = 100 radnika ortaka), 4 poljoprivredna inženjera i 4 menadžera-trgovca.
Na nivou Srbije, projekat bi zaposlio: 20.000 radnika ortaka ( Ra?unica: 200 opština x20 orta?kih grupa x 5 ortaka = 20.000 radnika ortaka), 800 poljoprivredna inženjera ( Ra?unica: 200 opština x 4 inženjera = 800 inženjera) i 800 trgovca ? menadžera ( 200 opština x 4 trgovca = 800 trgovaca ? menadžera. ).
14. Zašto se iznajmljuje 1 hektar ( 10.000 m2 ) zemljišta, a plastenik je 2.000 m2?
Da bi novoformirana orta?ka preduze?a imala šansu za razvoj, potrebno je obezbediti ve?u parcelu, za nove plastenike, koje ?e oni sami kupiti. Potrebno je stvoriti šansu za uspeh, za ve?u produktivnost i ve?i profit. Zato smo predvideli da parcela bude 1 hektar.
EKONOMSKA RA?UNICA!
Da li je ekonomski opravdana ova investicija, ovaj projekat?
Da bi dali ispravan odgovor i da bi bolje razumeli ovaj projekat, pozvati ?e mo u pomo? Petera Korstena iz Holandije.
Citat!
Inovativna stakleni?ka proizvodnja paradajza u Holandiji
Podaci o troškovima i zaradi
Skoro 1oo% proizvodnje paradajza u Holandiji se proizvodi u staklenicima koji se greju prirodnim gasom. Proizvodnja traje cele godine, sadnja se obavlja u drugoj polovini decembra, a berba traje sve do po?etka decembra naredne godine. Prinos je izme?u 55 i 65 kg/m2, zavisno od sorte i raspoložive opreme. Uz prose?nu cenu paradajza 0,75 - 0,80 evra po kg, takva proizvodnja donosi prihod oko 45 evra po kvadratnom metru.
Tre?ina ovog prihoda odlazi na troškove radne snage. Otprilike isti iznos troškova je i za materijal i troškove grejanja. Preostalih 33% odlazi na otplatu investicije, bankarsku kamatu i zaradu proizvo?a?a.
Radi pore?enja, proizvo?a? u istom stakleniku bez grejanja može da proizvede oko 25 kg paradajza po kvadratnom metru.
Peter Korsten Botany B.V. Horst-Meterik,Holandija
http://www.poljoberza.net/AutorskiTekstoviJedan.aspx?ime=AR001_2.htm&autor=12
Završen citat!
Još neke važne informacije!
-
- Prose?na neto plata u Holandiji, u sektoru proizvodnje, je 2.500 eura.
- Porezi i doprinosi 21 porez + 14.57 doprinosi = 36%
- Jedan radnik u Holandiji obra?uje 3.000 m2 plastenika.
- Prose?na potrošnja paradajza u Srbiji je, 16 kg po stanovniku.
- Prose?na potrošnja paradajza u EU je 27 kg po stanovniku.
- Pretpostavljena prose?na potrošnja paradajza u Rusiji je 21 kg po stanovniku.
- Broj stanovnika u Moskvi je 12 miliona.
- Moskva potroši oko 252.000 tona paradajza godišnje.
Zašto sam citirao Petera Korstena i proizvodnju paradajza u Holandiji? Zašto sam uzeo za primer, proizvodnju paradajza u Holandiji? Mnogi ?e re?i da ovaj primer neprikladan, i da mi te prinose, koje postiže Holandija, ne možemo dosti?i.
Primer!!! Na tržištu Moskve, sreš?e se paradajz iz Holandije i paradajz iz Srbije proizveden po ovom projektu. I zato se moraju porediti, svi parametri plasteni?ke proizvodnje u Srbiji i Holandiji, pa i parametri prinosa, i ako mnogi misle da je to za nas nedostižno.
Ra?unica! ????
1. Gra?anine, ti koji nemaš posla, ti koji tražiš posao, ti koji ?itaš ovaj projekat, možda ?eš baš ti na?i posao u nekom plasteniku. Imat ?eš neto platu 200 eura mese?no. Radit ?eš efektivno 8 ?asova dnevno, i ve?ina vas ?e raditi kao sezonski radnici.
Ti ?eš koštati poslodavca 4.158 eura godišnje. ( Ra?unica: 200 eura plata x 1.65 porezi i doprinosi x 12 meseci x 1.05 ostali troškovi =4.158 eura. )
Ti gospodine koji tražiš posao, sa tobom ?e poslodavac, ( Na primer: poslodavac iz Holandije. ), ostvariti ukupan prihod u iznosu od 112.500 eura. ( Ra?unica:3.000 površina plastenika, koji obra?uje 1 radnik x 50 kg prinos paradajza po m2 x 0,75 eura, prose?na cena paradajza na godišnjem nivou = 112.500 eura. )
2. Gra?anine, uzmi sudbinu u svoje ruke, radi za sebe, otvori svoj biznis i traži od države da ti pomogne! Ja ?u te u daljem tekstu oslovljavati sa, preduzetnik ? ortak!
3. Preduzetni?e! Ako radite za sebe, ako otvoriš firmu, ako ti imaš svoj plastenik, ra?unica pokazuje slede?e:
Kao ortak u novoformiranom preduze?u, odredite sami sebi mese?nu platu od 300 eura! U tom slu?aju, ti ?eš koštati sopstveno preduze?e 6.237 eura (Ra?unica:300 eura plata x 1.65 porezi i doprinosi x 12 meseci x 1.05 ostali troškovi =6.237 eura. )
4. Preduzetni?e, država ?e ti pomo?i da kupiš plastenik površine 400 m2 i da organizuješ plasteni?ku proizvodnju u svom plasteniku!
Koliko to košta?
Plastenik površine 400 m2 i sistem za navodnjavanje koštati ?e te 5.000 eura. Kredit ?e biti na 4 godine, uz grejs period od 1 godinu. Za ovaj kredit, ne?eš davati nikakvu hipoteku, dat ?eš samo menicu. A banka ?e dati kredit, za kupovinu plastenika, zato što je država tre?i garant - žirant.
Koliki prihod mogu da o?ekujem?
Sa plastenikom od 400 m2 ostvariti ?eš ukupan prihod od 15.000 eura. ( Ra?unica:400 površina plastenika x 50 kg prinos paradajza po m2 x 0,75 eura, prose?na cena paradajza na godišnjem nivou = 15.000 eura. )
To je malo!
Ta?no je, plastenik površine od 400 m2 za jednog radnika je malo, ali država može da pomogne samo toliko. Bilo bi lepo, kad bi vi sami mogli da finansirate još 800 m2 plastenika po ortaku. Svetska norma kaže, da jedan radnik opslužuje plastenik površine 3.000 m2. Zato smo i predvideli, da jedna orta?ka grupa dobije zemljište površine 10.000 m2, odnosno 2.000 m2 po ortaku.
Kroz 5 godina , vaše preduze?e ?e kupiti nove plastenike, imat ?e te 2.000 m2 plastenika po ortaku, a tada ?e ukupni prihod po radniku iznositi 75.000 eura godišnje. ( Ra?unica: 2.000 površina plastenika x 50 kg prinos paradajza po m2 x 0,75 eura, prose?na cena paradajza na godišnjem nivou = 75.000 eura. )
ŠTA DRŽAVA DOBIJA?
Država dobija :
1. 20.000 preduzetnika, koji ?e biti organizovani u 4.000 orta?kih preduze?a, pet preduzetnika - ortaka po jednom orta?kom preduze?u, a koji ?e se zaposliti po principu samozapošljavanje! ( Ra?unica: 5 preduzetnika ? ortaka u novoformiranom orta?kom preduze?u, preduzetni?koj radnji x 20 novoformiranih orta?kih preduze?a x 200 opština = 20.000 preduzetnika )
2. 800 stru?njaka, poljoprivrednih inženjera, koji ?e znati da rade ovaj posao i koji ?e se zaposliti po principu samozapošljavanje! . ( Ra?unica: 1 poljoprivredni inženjer opslužuje 5 orta?kih preduze?a, a imat ?e mo 4.000 novoformiranih orta?kih preduzetni?ki preduze?a. Ra?unica je: 4.000 orta?kih preduze?a : 5 = 800 poljoprivrednih inženjera. )
3. 800 menadžera - trgovaca, koji ?e nau?iti da prodaju proizvode iz plastenika, i koji ?e se zaposliti po principu samozapošljavanje!. ( Ra?unica: 1 menandžer - trgovac, opslužuje 5 orta?kih preduze?a, a imat ?e mo 4.000 novoformiranih orta?kih preduze?a. Ra?unica je: 4.000 orta?kih preduze?a : 5 = 800 menadžera ? trgovaca. )
4. 4.810 novozaposlenih radnika, koji ?e se zaposliti na proizvodnji plastenika i plasteni?ke opreme. ( Ra?unica: Godišnje ?e trebati proizvesti 20.000 plastenika i plasteni?ke opreme, površine od 400 m2, ?ija je cena 5.000 eura po plasteniku, a ukupan prihod na ovom poslu je 100.000.000 eura godišnje. Koliko ?e ovaj posao angažovati radnika? Pretpostavljamo, da ?e u ukupnom prihodu proizvodnje plastenika i plasteni?ke opreme, plate radnika u?estvovati sa 30% . Pa je ra?unica slede?a: 100.000.000 ukupan prihod x 30% procenat, u?eš?a plata : 6.237 godišnja bruto plata radnika = 4.810 radnika.)
5. Plasteni?ku proizvodnju, u prvoj godini, na površini od 800 hektara, a kroz 5 godina na površini od 4.000 hektara. ( Ra?unica: Jedno orta?ko preduze?e imat ?e plastenik površine od 2.000 m2, 5 ortaka x 400 m2 površina plastenika = 2.000 m2 ili 0,2 hektara. Ra?unica za prvu godinu: 0.2 hektara po orta?kom preduze?u x 4.000 preduze?a = 800 hektara. Ra?unica posle 5 godina je: 1 hektar po orta?kom preduze?u x 4.000 preduze?a = 4.000 hektara. )
6. Proizvodnju, na primer PARADAJZA, u prvoj godini u plastenicima proizveli bi 400.000 tona, a u petoj godini 2.000.000 tona paradajza godišnje. Stvoriti ?e mo uslove da Srbija ima kvalitetne proizvode u velikim koli?inama, koje može ponuditi svetskom tržištu pa i Rusiji. Nama je potreban sistem, koji ?e pokrenuti doma?u proizvodnju, a ne dobri trgovinski ugovori sa Rusijom, Kinom, Amerikom ili EU. Sa pomenutim zemljama, ve? imamo dobre ugovore, ali korist nikakvu. Nemamo šta da im prodamo, pa ni paradajz, o kome ja pišem.
7. Prihod u plasteni?koj proizvodnji u iznosu od 300.000.000,00 eura ( trista miliona ), u prvoj godini, ( Ra?unica: Na primer proizvodnja paradajza: 20.000 preduzetnika x 400 m2, površina plastenika x 50 kg, prinos paradajza po m2 x 0,75 eura, prose?na cena po kg = 300.000.000 eura ), a u petoj godini 1.500.000.000 eura, milijardu i pestomiliona eura, na godišnjem nivou. ( Ra?unica: Na primer u proizvodnji paradajza: 20.000 preduzetnika x 2.000 m2, površina plastenika x 50 kg, prinos paradajza po m2 x 0,75 eura, prose?na cena po kg = 1.500.000.000 eura )
8. Prihod preduze?a koja PROIZVODE PLASTENIKE I PLASTENI?KU OPREMU je:
100.000.000, sto miliona eura, na godišnjem nivou. ( Ra?unica: 1 plastenik od 400 m2 po preduzetniku x 5 ortaka x 20 orta?kih preduze?a x 200 opština x 5.000 eure, cena jednog plastenika = 100.000.000 eura godišnje.)
9. Prihod po osnovu doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje u iznosu od 61.799.400 eura, ( Ra?unica: 26.410 radnika, koje ?e angažovati ovaj projekat x 195 eura, doprinosi za neto platu od 300 eura x 12 meseci = 61.799.400 eura. ) na godišnjem nivou.
10. Prihod po osnovu poreza na dobit u iznosu od 6.000.000 eura prve godine. (Ra?unica: 400.000.000 ukupan prihod po ovom projektu x 10% procenjena vrednost dobiti od ukupnog prihoda x 15% stopa poreza na dobit = 6.000.000 eura), posle 5 godina iznosio bi 24.000.000 eura, na godišnjem nivou. ( Ra?unica: 1.600.000.000 ukupan prihod po ovom projektu posle 5 godina x 10% procenjena vrednost dobiti od ukupnog prihoda x 15% stopa poreza na dobit = 24.000.000 eura)
11. Prihod po osnovu PDV-a u prvoj godini bio bi 76.660.000 eura. ( Ra?unica: 300.000.000 eura, prihod od prodaje paradajza x 20%, PDV porez + 100.000.000 eura, ukupan prihod na proizvodnji plastenika x 16.66% PDV porez = 76.660.000 eura) na godišnjem nivou, a u 5 godini, prihod od PDV bio bi 316.660.000 eura. ( Ra?unica: 1.500.000.000 eura, prihod od prodaje paradajza x 20%, PDV porez + 100.000.000 eura, ukupan prihod na proizvodnji plastenika x 16.66% PDV porez = 316.660.000 eura. ) na godišnjem nivou.
ŠTA JOŠ DRŽAVA DOBIJA?
Država dobija i nešto što je bar deset puta vrednije od novca, koji ?e se skupiti po osnovu poreza i doprinosa, a to je:
- Dobija 20.000 preduzetnika.
- Dobija 800 sposobnih i stru?nih inženjera poljoprivrede.
- Dobija 800 menadžera trgovaca.
- Dobija pet preduze?a, koja ?e proizvoditi ove plastenike.
( Primer: Od ovih 21.600 preduzetnika, njih 5% , a to je 1.080 preduzetnika, izrasti ?e u izuzetno sposobne privrednike. Privrednike, koji ?e voditi Srpsku plasteni?ku proizvodnju do samog svetskog vrha. A to ?e onda vredeti, na desetine milijardi eura.)
KOLIKO OVAJ PROJEKAT KOŠTA DRŽAVU?
Država iz budžeta treba da finansira:
- Zaposlene i saradnike koji ?e realizovati ovaj projekat,
- TV emisiju za promovisanje preduzetništva u trajanju od 30 minuta, jedanput mese?no,
- Subvencije za finansiranje 50% plate menandžera trgovaca i poljoprivrednih inženjera,
- Trošak bankarske garancije za kupovinu plastenika i plasteni?ke opreme
PITAMO AUTORA PROJEKTA?
Zašto niste predložili, da država subvencioniše preduzetnike u plasteni?koj proizvodnji, tako što ?e im dati bespovratna sredstva za kupovinu plastenika.
Odgovorite na dole postavljena pitanja!!!
1. Ako država, velikim kompanijama, daje 10.000 eura po zaposlenom, a lokalna vlast daje besplatno zemljište i osloba?a ih lokalnih taksi i poreza, zašto niste predložili, da država malim preduzetnicima da bespovratna sredstva za kupovinu plastenika, kad bi to radno mesto državu koštalo 5.300 eura, a to je mnogo manje od onoga što država daje velikim, uglavnom stranim, kompanijama.
2. Ako država može da pokrije gubitak Železare Smederevo od 150 miliona eura za godinu dana, a to je 30 hiljada eura bespovratnih sredstava po radniku, zašto onda niste predložili da država bespovratnim sredstvima pomogne male preduzetnike.
3. Ako je država omogu?ila Miodragu Kosti?u da kupi tri še?erane za po 3 eura, i ovo su subvencije ? bespovratna sredstva, zašto onda niste predložili da država nešto pokloni i malim preduzetnicima.
ODGOVOR AUTORA!!!
Vi pitate! Zašto nismo predložili subvencije?
Nismo predložili subvencije, jer ne želimo da varamo narod i preduzetnike! Subvencije, ili džaba para kako mi to zovemo, ništa dobro nisu donele Srbiji. Od 1990 godine pa do danas, sve vlade R. Srbije davale su subvencije izabranim preduzetnicima i sa takvom ekonomskom politikom ništa pozitivno nisu postigli. Postigli su to, da su dodatno zadužili državu i ubili preduzetni?ki duh u Srbiji. Podse?am, 1990 godine prose?na plata u Srbiji bila je 1.000 eura i imali smo doma?u proizvodnju, a danas, prose?na plata je manja od 300 eura i nemamo doma?u proizvodnju.
Da bi nas bolje razumeli, moramo objasniti, šta su subvencije? Subvencije su novac ili imovina, koju Vlada R. Srbije nepovratno daje izabranom preduze?u odnosno osobi.
Da bi Vlada R. Srbije dala nekome subvencije, novac ili imovinu, ona mora od nekoga da uzme taj novac ili imovinu. U našem slu?aju Vlada R. Srbije uzima novac od gra?ana R. Srbije, novac uzima od sirotinje i daje ga bogatašima.
Ako poštujemo logiku, a trebali bi, možemo zaklju?iti da u Srbiji sirotinja pomaže bogataše, odnosno da Vlada R. Srbije uzima novac od sirotinje i da ga daje bogatašima. Nije logi?no, a ni pametno, da naša vlada uzima novac od: penzionera, doktora, profesora, radnika, inženjeru i da ga daje bogatašima.
Podse?am! Država Srbija je dužna oko 25 milijardi eura a za poslednjih 25 godina poklonila je izabranim preduze?ima i licima više od 25 milijardi eura. Gde je tu pamet i logika!!!!
Zato mi predlažemo, da Vladi R. Srbije donese zakon koji ?e zabraniti davanje subvencija u bilo kom obliku. Odnosno, da zakonom propiše, da subvencije mogu iznositi 10% od datih subvencija u 2015 godini i da se one mogu davati sitnim poljoprivrednicima, ugroženim gra?anima i državnim preduze?ima od nacionalnog interesa, i da to davanje ne sme biti u novcu nego u dobrima. ( Na primer: Sitnim seljacima subvenciju davati u stoci, sadnicama i sli?no, ugroženim gra?anima u sredstvima za rad a Železnicama Srbije u rekonstruisanim prugama, vagonima i lokomotivama. Nikako ne mogu dobiti novac, jer ako ga dobiju, državna preduze?a ?e ga podeliti u plate a ugroženi gra?ani i sitni seljaci u kupovinu novih mobilnih telefona ili nešto sli?no. )
Kako država da pomogne razvoj doma?e proizvodnje, ako se ukinu subvencije?
Država treba da pomogne razvoj doma?e proizvodnje na produktivan i odgovoran na?in. Treba da donese zakon o orta?kom udruživanju države sa preduzetnicima. Treba da prihvati i realizuje projekat: KAKO POKRENUTI PROIZVODNJU? Kako država da pomogne, razvoj doma?e proizvodnje? Projekatmožete pro?itati na sajtu:http://www.privrednicisrbije.rs/aktuelno/272-kako-drava-da-pomogne-razvovj-proizvodnje.html
PRIMER!!!
- Zgrada opštine Be?ej
Da bi ovaj projekat objasnili, na primeru Be?ej, krenuti ?e mo od raspoloživih resursa Be?eja.
Resursi opštine Be?ej!
-
- Opština upravlja sa 10.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta! Zemljište izdaje u zakup.
- Opština ima prihod od iznajmljivanja državnog zemljišta oko 1 milion eura godišnje.
- Be?ej ima termalnu vodu. Na dubini od oko 1000 metara nalazi se topla voda ?ija je temperatura 60 do 65 stepeni Celzijus i može se po jednoj bušotini, u varijanti samoizliva, dobiti oko 20 litara u sekundi.
- Be?ej ima oko 6.000 nezaposlenih.
Šta predlažem?
Predlažem da rukovodstvo opštine Be?ej, u saradnji sa Vladom R. Srbije, na teritoriji opštine Be?ej realizuje ovaj projekat, odnosno da opredeli 24 parcele poljoprivrednog zemljišta, veli?ine 1 hektar, za plasteni?ku proizvodnju.
1. Predlažem da plasteni?ke parcele opredele u svim naseljenim mestima opštine Be?ej i to:
- U Be?eju, u zalivnom sistemu pored kanala, da opredeli 10 parcela po 1 hektar,
- U Ba?kom Gradištu, na povoljnoj lokaciji da opredeli 4 parcele po 1 hektar,
- U Ba?kom Petrovom selu, na povoljnoj lokaciji da opredeli 4 parcele po 1 hektar,
- U Radi?evi?u, na povoljnoj lokaciji da opredeli 2 parcele po 1 hektar,
- U Mileševu, na povoljnoj lokaciji da opredeli 2 parcele po 1 hektar,
- U Poljanici, na povoljnoj lokaciji da opredeli 2 parcele po 1 hektar.
2. Predlažem da se uradi situacioni plan ovih parcela i da se isti objavi na sajtu opštine Be?ej.
3. Predlažem da se konkurs za dodelu ovih parcela za plasteni?ku proizvodnju, po ovom projektu, objavi na sajtu opštine Be?ej.
Svi gra?ani R. Srbije imaju pravo da konkurišu na ovaj konkurs. ( Ne treba Be?ejci da se boje nekog Suboti?ana ili Leskov?anina, koji bi se doselio u Be?ej i zapo?eo plasteni?ku proizvodnju. )
Konkurs bi bio otvoren dok se ne dodele sve predvi?ene parcele.
Kako bi se finansirao ovaj projekat u Be?eju?
Ovaj projekat finansirao bi se od zakupa, koji opština Be?ej ubira iznajmljivanjem državne zemlje.
Kako ovaj projekat realizovati?
Predsednik opštine Be?ej, traba da formira tro?lanu komisiju, koja ?e imati zadatak da realizuje ovaj projekat.
NAPOMENA!!! PREDLAŽEM PREDSEDNIKU OPŠTINE Be?ej, da za predsednika komisije imenuje autora ovog projekta, inženjera Vujanovi? Živojina.
Šta ovaj projekat donosi opštini Be?ej?
Ovaj projekat doneo bi:
-
- Be?ej bi dobio 24 nova orta?ka preduze?a u proizvodnji.
- Dobio bi 120 preduzetnika, koji su se zaposlili po principu samozapošljavanja.
- Dobio 10 trgovaca menadžera, koji su sposobni da prodaju plasteni?ke proizvode.
- Dobio 9 inženjera, koji ?e imati svetsko znanje u plasteni?koj proizvodnji.
- Zaposlio bi 139 radnika.
- Dobio plasteni?ku proizvodnju povr?a i cve?a. Pokazano u brojkama Be?ej bi dobio: pokaz kroz paradajz, u prvoj godini dobio bi oko 2.640 tona paradajza a u ?etvrtoj godini dobio bi oko 13.200 tona, a kad to pretvorimo u novac onda bi dobit bila: ukupan prihod u prvoj godini iznosio bi oko 1.980.000 eura, a u ?etvrtoj godini dobit bi bila oko 9.900.000 eura godišnje.
- Koliki bi poreski prihod opštini Be?ej doneo ovaj projekat, ne?u ja da ra?unam, neka to izra?unaju opštinski službenici.
- Ovaj projekat bi podstakao razvoj preduzetništva i u drugim oblastima privre?ivanja, a to je njegova najve?a vrednost.
NAPOMENA !!!
Da bi ubedili Vladu R. Srbije da realizuje ovaj projekat i da pomogne razvoj doma?e proizvodnje, odnosno da pomogne male privrednike:
- Potrebno je ovaj projekat u skra?enoj verziji objaviti u dnevnim novinama.
- Potrebno je organizovati konferenciju za štampu i na njoj objasniti ovaj projekat.
- Potrebno je jednom mese?no, 10 pota godišnje organizovati konferenciju za štampu, i javno pitati Vladu R. Srbije, zašto ne?e da pomogne male preduzetnike i zašto ne?e da pomogne razvoj plasteni?ke proizvodnje.
Vi sudite i ocenjuj te, koliko je ovaj projekat vredan!!!
TOLIKO OD NAS!!!
SAD STE VI NA REDU!!!
Dignite i Vi glas protiv: neznanja, neodgovornosti, bezidejnosti, bahatosti, sujete, protiv iseljavanja. Pomozite ovu borbu!!!
Kako, Vi možete pomo?i ovu borbu?
Možete pomo?i tako što ?e te:
- Napisati neki projekat koji nudi rešenje nekog problema, a mi ?e mo taj projekat objaviti na našem sajtu!!!
- Ovaj projekat poslati prijatelju i poznaniku!!!
- Reklamirati na sajtu Privrednici Srbije!!!
- Donirati Udruženje gra?evinskih inženjera Srbije-UGIS ( Pogledajte web stranicu: https://www.privrednicisrbije.rs/o-nama.html )
Sa poštovanjem !
Predsednik UGIS i
- Predsednik udruženja Privrednici Srbije
- Ing Vujanovi? Živojin
- Kont. tel. 069-155-41-22